POP KULTURA – nacionalni edukativni projekt uvođenja novog izbornog, dopunskog ili fakultativnog predmeta u nacionalni školski kurikulum Republike Hrvatske prilagođen za osnovne i/ili srednje škole te za više škole, obrazovne institucije i fakultete.
Na osnovi istoimenog udžbenika „POP Kultura“ te nastavnog plana i programa
Autor/urednik: Anđelo Jurkas
Suradnici: Ante Perković (RIP), Velimir Grgić, Vedran Harča, Nebojša Grbačić, Boris Kvaternik, Vedrana Pavlak i mnogi drugi…
KONCEPT I PLAN PROGRAMA PROVOĐANJE PROJEKTA:
Što je, zapravo, Pop kultura, njena redefinicija i sadržaj predmeta?
Vrijeme je redefiniranja termina i pojma jer se na prelasku stoljeća dogodilo velikih društvenih, tehnoloških, kulturoloških promjena koje su utjecale na redefinciju nekad znanih pojmova. U skladu s time, naše viđenje popularne kulture uspostavom interneta kao novog vladajućeg masovnog medija i osnove pismenosti i komunikacije širi predmet interesa zadatog pojma na veći broj društvenih fenomena, kulturnih segmenata, podvrsta umjetnosti.
Pop kultura ne komunicira više samo popularnim nego s dostupnim/masovnim, tj općim. U svakom trenu svaka je informacija dostupna. Mobiteli, tableti, laptopi, sve varijante prijenosnih/fiksnih računala u svakom trenu brišu granice između popularne i opće kulture.
Definicija:
Pop kultura je interdisciplinarna društvena znanost koja kao širi rodni pojam obuhvaća znanja, spoznaje, informacije iz raznih područja – glazbe, filma, literature, vizualnih umjetnosti, masovnih medija, tehnologije, komunikologije, znanosti, IT industrije, mode, sporta, politike, religije, showbizza, marketinga, turizma, zdravog načina života, itd. kombinirajući u sebi znanja iz sociologije, etike, hrvatskog jezika, glazbenog odgoja, likovnog odgoja, građanskog odgoja i drugih srodnih društvenih predmeta.
Pop kultura je jedan od najdinamičnijih procesa novog milenija.
Nekoliko bitnih koncepata nove popularne kulture:
Sadržajno osvrtanje i komparativna analiza bazirana je na proučavanju popularne i opće kulture na prostorima države Hrvatske, regije i susjednih zemalja, jednako kao i ostalih svjetski relevantnih (anglosaksonskih, bliskoistočnih, afričkih, azijskih, latinoameričkih) pop kulturnih sistema.
Bitno različita, šira grana interesa od građanskog odgoja te nadopuna tek mjestimično spomenutih tema u postojećim udžbenicima koje se bave područjima interesa – od glazbe, filma, književnosti, masovnih medija, društvenih mreža, sporta, politike, religije i preostalih sadržajnih cjelina predmeta Pop kulture.
U tu svrhu ideja je praktičnim primjerima i predavanjima animirati ciljnu skupinu i djecu ne bi li probudili zanimanje i pokazali više interesa za pop kulturu u svim njenim sveobuhvatnim elementima.
Suština predavanja je kroz tematiku popularne glazbe, filma, literature i pop kulture utjecati pedagoški i povrh klasične satnice predviđene za glazbenu kulturu, iskomunicirati s djecom nekoliko vidova konzumiranja popularne kulture, glazbe, filma, literature u svim njenim stilovima te ih zainteresirati i zaintrigirati kroz živu riječ za konzumiranje takvih sadržaja povrh zadanih lektirnih i po planu i programu predviđenih glazbenih sadržaja.
I kroz tematiku glazbe, literature, filma posredno, progovoriti uopće o toleranciji na različitosti u ukusima, uvažavanje tuđeg suprotnog mišljenja, odgoju na širenju podataka iz opće kulture mimo predmetnog proširenja građanskog odgoja, pokušavanja razvijanja vlastitog kritičkog mišljenja te odnosa prema sličnim djelima.
Povijest, preteče nastanka i pojam Pop kulture 20. stoljeća
Popularna kultura naziv je za zbroj određenih kulturalnih praksi, proizvoda i fenomena čije se zajedničko značenje konstituira u načelnoj opoziciji prema visokoj kulturi. Engleski književni teoretičar Raymond Williams je 1976. predložio tri određenja pojma popularno vezano za kulturni teren:
Treće određenje, sukladno društvu kasnog kapitalizma, zahtijevalo je protudefiniciju, pa je britanski teoretičar kulturalnih studija Anthony Easthope, dopunio Williamsovu podjelu tvrdnjom u kojoj popularno označava masovne medije koji su ljudima nametnuti komercijalnim interesima.
Popularna kultura je ukupnost ideja, perspektiva, stavova, slika i drugih pojava koje su mainstream određenoj kulturi, osobito zapadnjačkoj kulturi, otpočeli ranih godina 20 st. Širene do sredine 20. st , postajući dijelom globalnog mainstreama krajem 20. i početkom 21. stoljeća. Pod snažnim utjecajem masovnih medija, ova zbirka ideja prožima sve dijelove svakodnevnog života u društvu, ali kao najčešće poopćene kategorije pop kulture su svi vidovi zabave/entertainmenta (filmovi, glazba, TV), sport, vijesti, politika, moda, tehnologije, društvene mreže…
Zbog pokazanog interesa i ranijih iskustava gostovanja u brojnim srednjim i osnovnim školama po Republici Hrvatskoj zajedno s timom kolega već neko vrijeme radim na sadržaju i realizaciji uvođenja fakultativnog/izbornog predmeta “Pop kultura” i završavanju nastavnog plana za spomenuti predmet.
U testnom periodu kroz praktičnu primjenu u osnovnim i srednjim školama pokazala se iznimna potreba i odlična reakcija od strane djece i učitelja vezano za pristup te ponudu sadržanu u predmetu “Pop kultura” u kojoj je obuhvaćeno od glazbe, filma, literature, slikarstva, stripa, medija, inih popularnih sadržaja koji čine kvantum kreativnog znanja i izražavanja mladeži u 21. stoljeću.
Prema dostupnim podacima prikupljenim temeljem susretljivosti kolegica i kolega iz osnovnih i srednjih škola na internim ispitivanjima i uzorku, te prema sublimatu podataka vezanih za istraživanja agencija za mjerenje društvenih kretanja u RH te istraživanje tržišta i javnog mnijenja, prolazi podatak kako je cca 77% osnovnoškolske djece i 65% srednjoškolaca nezainteresirano za sadržaje pop kulture, glazbe, filma, stripa, književnosti, te da se ti vidovi odgoja, konzumiranja pop kulture kao stožernog dijela kulture u novom mileniju, dovode nužno do pada opće kulture, odgoja, te komunikacijskih sposobnosti između pripadnika generacija 21. stoljeća, djece rođene od 2000. naovamo.
Također, primjetan je neinteres za konzumiranje i selekcioniranje ikakvih kreativnih, bilo filmskih, literarnih, glazbenih stilova. Primjerice, u slučaju glazbe se najčešće reflektira uz primjetnu dominaciju turbo folk glazbenog smjera, koji sam po sebi nije loša navika, ako nije isključivo jedini sadržaj koji je mladeži ostavljen na izbor tj neselektivno podastrt za konzumaciju.
Obzirom da u toj dobi djeca još nemaju dovoljno razvijen kritički moment ni diskurs prema niveliranju ponuđenoga za svjesno ili nesvjesno manipuliranje njihovim znanjem i neznanjem, preporuka je proširiti im horizonte, aktivirati im interesne sfere, zaintrigirati ih, uključiti ih u kreativni proces kako bi sami postali proizvođači pop kulturnih sadržaja a ne bivali smo konzumentima.
Pop kultura kao samozadati termin je nezaobilazni sastavni dio 21. stoljeća, što kroz sustavni plasman sadržaja u medijima što kroz brzinu života, tehnologiju, dostupnost i ine varijable koje utječu na konzumerizam pop kulture kod djece i srednjoškolaca a i kasnije mladeži u formativnim godinama.
Spominjanje pop kulture kroz nekoliko lekcija u predmetu Sociologija ili kroz Građanski odgoj ili kroz lekcije Medijske kulture u Hrvatskom jeziku nije dovoljno obzirom na galopirajući tempo života 21. stoljeća koji uvodi kao osnovne komunikativne potrebu uvodi upoznavanje s pop kulturom kao sveobuhvatnim terminom čiji sadržaj prelazi spomenute parcijalne okvire spominjanja.
U tu svrhu ideja praktičnim primjerima i predavanjima animirati ciljnu skupinu i djecu ne bi li probudili zanimanje i pokazali više interesa za pop kulturu u svim njenim sveobuhvatnim elementima.
Suština predavanja je kroz tematiku popularne glazbe, filma, literature i pop kulture utjecati pedagoški i povrh klasične satnice predviđene za glazbenu kulturu, iskomunicirati s djecom nekoliko vidova konzumiranja popularne kulture, glazbe, filma, literature u svim njenim stilovima te ih zainteresirati i zaintrigirati kroz živu riječ za konzumiranje takvih sadržaja povrh zadanih lektirnih i po planu i programu predviđenih glazbenih sadržaja.
I kroz tematiku glazbe, literature, filma posredno, progovoriti uopće o toleranciji na različitosti u ukusima, uvažavanje tuđeg suprotnog mišljenja, odgoju na širenju podataka iz opće kulture mimo predmetnog proširenja građanskog odgoja, pokušavanja razvijanja vlastitog kritičkog mišljenja te odnosa prema sličnim djelima.
Temeljem dosadašnjih gostovanja sat ili spojeni sat (dva školska sata) optimalni su za razvijanje komunikacije s mladima, njihova pitanja i odgovore, zadržavanje interesa za ove vrste sadržaja, a predavanje se ovisno o interesu škole može podijeliti u nekoliko navrata i semestarskih posjeta unutar kojih bi na svakom gostovanju bila obrađena po jedna cjelina ili kao uvođenje izbornog predmeta u nastavni plan i program određene školske ustanove.
Iz dosadašnjeg iskustva djeca (bez obzira je li predavanje i gostovanje prilagođeno uzrastu od 1. do 4. ili 5. do 8. razreda ili u srednjim školama i višim obrazovnim institucijama) pokazuju veliki interes za verbalnu komunikaciju i predavanje ovog tipa jer je stil predavanja i leksik prilagođen uzrastu, komunikacija je s naglaskom na vrlo neformalnom i ilustrativnom, njima razumljivom jeziku te kombinaciji verbalne i neverbalne komunikacije.
Predavanja ovog tipa ex cathedra standardi su poznati i u anglosaksonskom i u EU sustavu obrazovanja te su uvriježena jednom semestralno ili učestalije ovisno o interesu i potrebi.
Cilj/svrha
Pop kultura je širok rodni pojam. Obuhvaća gomilu sadržaja, nikako samo popularnu glazbu, kako će na prvu odreagirati neupućeni poznavatelji terminologije. U 21. stoljeću je stvar opće kulture postalo biti pop kulturnim te se iz kontekstualizacije vremena u kojem živimo može izvesti i zaključak kako je pop kultura u 21. stoljeću dominantni i sui generis oblik uvriježenog i kolokvijalnog poimanja kulture.
Temeljem dosadašnjih gostovanja sat ili spojeni sat (dva školska sata) optimalni su za razvijanje komunikacije s mladima, njihova pitanja i odgovore, zadržavanje interesa za ove vrste sadržaja, a predavanje se ovisno o interesu škole može podijeliti u nekoliko navrata i semestarskih posjeta unutar kojih bi na svakom gostovanju bila obrađena po jedna cjelina ili kao uvođenje izbornog predmeta u nastavni plan i program određene školske ustanove.
Iz dosadašnjeg iskustva djeca (bez obzira je li predavanje i gostovanje prilagođeno uzrastu od 1. do 4. ili 5. do 8. razreda ili u srednjim školama i drugim višim obrazovnim institucijama) pokazuju veliki interes za verbalnu komunikaciju i predavanje ovog tipa jer je stil predavanja i leksik prilagođen uzrastu, komunikacija je s naglaskom na vrlo neformalnom i ilustrativnom, njima razumljivom jeziku te kombinaciji verbalne i neverbalne komunikacije.
Predavanja ovog tipa ex cathedra standardi su poznati i u anglosaksonskom i u EU sustavu obrazovanja te su uvriježena jednom semestralno ili učestalije ovisno o interesu i potrebi.
Nastavni plan i program predmeta bio bi određen ovisno o mogućnosti i odluci uvođenja odnosnog predmeta u školski program.
Iz nadležnog Ministarstva odgovoreno je kako je za uvođenje predmeta Pop kultura u nacionalni nastavni kurikulum potrebna odluka Hrvatskog Sabora te na tom projektu s grupom suradnika radimo već neko vrijeme, ali do vremena moguće realizacije, baš kao što je to učinjeno s Vjeronaukom, ne postoji nikakvih prepreka da pojedine škole koje procjene postojanje potrebe za takvim predmetom u sklopu vlastitih nastavnih programa uvedu takav predmet kao izborni ili fakultativni predmet.
Način rada/pisanja/obrade lekcija
Udžbenički pristup pisanju teksta/gradiva uvažava pomirenje infotainmenta i znanstvenog principa.
Pisanje je dinamično, vizualno atraktivno, prilagođeno 21. stoljeću.
Svaku lekciju plan je obraditi iz povijesne perspektive, dati joj pregled razvoja termina (pop glazba/film/književnost/mas mediji/društvene mreže, tehnologija) po dekadama prošlog stoljeća ili stoljeća prije ako seže dublje u prošlost zadržavajući se pri objašnjenju termina bez kvalitativnih sudova i kvantitativne analize, ostavljajući čitateljima informaciju o povratnim informacijama i tadašnjim reakcijama i kontekstu vremena nastanka.
Autori udžbenika će se fokusirati se podjednako na inozemstvo/zapadnjačku/istočnjačku, ali afričku i latinoameričku kulturu i doprinos, jednako kao i Balkan, refleksije na nacionalni predložak s naglaskom na očuvanju nacionalnog identiteta.
Pristup predmetu je komparativna analiza s pratnjom specifičnosti svakog teritorija, logično više usmjerenja na bliskija nam područja pričem će se osobito obratiti pažnju na njihov udio kroz mas medije, showbizz, obraditi čisto iz financijske perspektive – što znače u smislu input/output kao industrija ne samo kao pop kulturni i umjetnički fenomeni, istražiti koliko pridonose godišnjem nacionalnom bruto dohotku per capita.
Sadržaj se obrađuje iz sociološke analize, perspektive sagledavanja cjeline u mas medijima i umreženosti u popularnoj tj općoj kulturi.
Leksik i dotok informacija tj širina obrađenog gradiva je prilagođena uzrastu od 5. do 8. razreda te za srednje škole dočim svaka lekcija kao i cjelokupni udžbenik služi kao osnova za daljnje istraživanje beskrajnim prostranstvima interneta i inih izvora informacija kao dodatne literature. Ali stilski će se držati klasičnih novinarskih pristupa obradi informacija – odgovaranjima kroz tekst na pitanja – tko, kada, kako, gdje, zašto?
Uz jasne fusnote i dodatne komentare oko predmeta interesa pojedinih lekcija.
Udžbenik pop kulture
Učenje porijekla, korijena, prošlosti, notiranje sadašnjosti i anticipiranje razvoja budućnosti i smjerova u kojima se pop kultura može kretati.
Didaktička promjena pristupa i nastavnog procesa prema učenicima/cilj:
Predavači
Tko su sve mogući predavači osposobljeni za kvalitetno predavanje predmeta temeljem postojeć udžbenika te uputa za proširenje znanja i aktivaciju mimo nastavnih satova?
Autori knjige, suradnici na realizaciji predmeta Pop kultura
Zatim i nastavnički kadar osposobljen za predavanje predmeta Pop kultura kroz edukativne radionice koje ćemo provoditi po objavljivanju udžbenika –
učitelji, nastavnici iz humanističkih znanosti, vanjski suradnici.
Učitelji hrvatskog jezika
Sociologije
Etike
Filozofije
Učitelji glazbene kulture
Učitelji likovnog odgoja
…
Vanjski suradnici (glazbenici, filmski radnici, književnici, novinari, urednici, …) s položenom pedagoškom didaktičkom izobrazbom.
Sadržaj predavanja/struktura nastavnog sata
Predavanje je prilagođeno dobnim skupinama od 1. do 4., 5. do 8. razreda, te 1. do 4. razreda srednje škole ili viših obrazovnih institucija, ali načelna struktura je sljedeća:
(učenje uz improvizaciju od čega se sastoji kompozicija i struktura pop kompozicije te uz pomoć samih učenika stvaranje pjesme, glumljenje, režiranje jedne filmske ili kazališne scene, pisanje pjesme/priče, dovele, načine uporabe i razumijevanja novih komunikativnih tehnologija, aktivacija u svim područjima pop kulture)
Predavanje je struktuirano kao živa riječ i konverzacija između ravnopravnih sudionika u raspravi te plasiranje suštinski bitnih a opet lako pamtljivih informacija koji mogu na što ležerniji način kod učenika razviti interes za aktivacijom.
Postoji mogućnost kompozicije predavanja tako da se koncentrira na svaki od postavljenih segmenata (uvodno predavanje, pa zasebna predavanja o glazbi, filmu, medijima, literaturi kao dijelovima pop kulture) te da se tokom školske godine organizira semestralno dva gostovanja uz nastavcima u jesenjem dijelu i proljetnom dijelu školske godine.
Struktura uvođenja predmeta POP Kultura u nacionalni kurikulum/Nastavni plan i program za osnovne i srednje škole ili više obrazovne institucije:
Predavanje Pop kulture kao izbornog predmeta bilo bi realizirano kroz dva sata tjedno tokom cijele školske godine. Predmet bi na kraju godine ulazio u zaključnu ocjenu. Predmet bi bio izrazito dinamički prezentiran uz maksimalno kreativno uključivanje učenika u rad.
Detaljan nastavni plan i program po cjelinama i lekcijama te tjednom rasporedu bio bi priložen po zaključenju predmetne literature, udžbenika te prihvaćanju prijedloga i plana od strane školske ustanove, ali u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Pop kultura bila bi realizirana sukladno i uvažavajući:
Predmet Pop kulture u potpunosti bi odgovarao zadanim ciljevima i zadaćama odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama kao obveznim razinama odgoja i obrazovanja, kojima je funkcija osiguravanje stjecanja širokoga općeg odgoja i obrazovanja.
S općim odgojem i obrazovanjem učenici dobivaju temeljna znanja potrebna čovjeku za život, otvara im se mogućnost daljnjega školovanja, postiže se jednakost odgojno-obrazovnih mogućnosti, a s obvezom polaženja osnovne i srednje škole sprječava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje i društveno marginaliziranje.
Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na poučavanje učenika onim znanjima i na razvijanje onih kompetencija koje će im biti potrebne za obnašanje različitih uloga u odrasloj dobi.
Predmet Pop kulture tu dolazi kao nadopuna informacijskih, komunikativnih, zabavnih sadržaja koje djeca te dobi konzumiraju kroz sve oblike medija i interesa van dosadašnjih ustaljenih školskih kurikuluma i programa.
Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih činjenica i generalizacija samo po sebi nije dostatno čovjeku za život, pa opće kulturno i prošireno pop kulturno obrazovanje podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih načina poučavanja onim odgojno-obrazovnim sadržajima koji su temelj za razvijanje intelektualnih, društvenih, estetskih, stvaralačkih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti, praktičnih vještina i odlika osobnosti, kontinuirano prilagođenih razvojnoj dobi učenika i primjerenih učenikovim predznanjima i životnim iskustvima.
Učenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanje svijeta u kojemu žive, razumijevanje prošlosti i sadašnjosti u svijetu prirode i društva, čovjekovom odnosu prema prirodi i društvu, ljudskom stvaralaštvu, materijalnim i duhovnim vrednotama, te međuljudskim odnosima.
U velikoj mjeri je funkcija škole i njena društvena uloga značajno je promijenjena i ne može se reducirati na društveno-kulturnu reprodukciju bez posebnog angažmana ili aktivizma iniciranog kroz školske aktivnosti ali s reperkusijama u civilnom životu.
Društveno-političke, gospodarske, radno-tehnološke, informacijske i druge promjene, promjene u svijetu rada i sve dinamičniji razvoj znanosti, nameću školi zahtjev za uspostavljanjem nove kulture poučavanja i učenja, koja će pridonijeti razvoju aktivnih i odgovornih pojedinaca, otvorenih za promjene, motiviranih i osposobljenih za cjeloživotno učenje.
Od škole se očekuje da učenike nauči učiti te ih u konkretnom slučaju predmeta Pop kulture aktivira na sve oblike aktivizma, kreativnih zanimanja, sudjelovanja od malih nogu u sistemu vrijednosti kakav nameće 21. stoljeće, naravno na obrazovnim počelima i temeljima ustanovljenim u prošlom stoljeću.
Također, sukladno praćenjem promjena društvenog režima te zemljopisnih promjena, društveno političkih promjena u kojima Republika Hrvatska učestvuje od svoje samostalnosti a s osobitim težnjama za razvojem, opredijeljenost za europski suživot znači prihvaćanje novih društveno-kulturnih vrijednosti, novih standarda u svim životnim područjima, ali istodobno čuvanje vlastitih kulturnih i povijesnih vrijednosti i nacionalnoga identiteta. Osnovni odgoj i obrazovanje sadrži etičku dimenziju potrebnu za život dostojan čovjeka. Zato je razvoj stavova, mišljenja, motivacije i volje sastavni dio poučavanja i učenja u osnovnoj školi.
Osobne i društvene vrijednosti ispunjavaju život svakog čovjeka. Učenike valja poučiti društveno prihvatljivim vrijednostima također s velikim inzistiranjem i osvještavanjem njihovih individualnih kreativnih sposobnosti.
U tom smislu od škole se očekuje promišljanje o vrijednostima i dugoročnim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanje u skladu sa zajednički usuglašenim društvenokulturnim vrijednostima i odgojno-obrazovnim ciljevima.
Opredijeljenost Republike Hrvatske jest stvaranje i razvijanje društva znanja te je nacionalna odgojno-obrazovna politika usmjerena je na stvaralaštvo, inovativnost, kompetitivnost, osposobljenost za usavršavanje, te potrebu cjeloživotnoga obrazovanja. Njima treba težiti na svim razinama formalnoga odgoja i obrazovanja, a obvezni odgoj i obrazovanje čine njihov temelj.
Pop kultura kao predmet u potpunosti prati sve postavljene ciljeve odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi:
osigurati sustavan način učenja o svijetu, prirodi, društvu, ljudskim dostignućima, o drugima i sebi, poticati i kontinuirano unaprjeđivati intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni, duhovni razvoj učenika, u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima stvoriti mogućnosti da svako dijete uči i bude uspješno osposobiti učenike za učenje, naučiti ih kako učiti i pomoći im u učenju pripremiti učenike za mogućnosti i iskušenja koja ih čekaju u životu, poučiti učenike vrijednostima dostojnih čovjeka.
Suvremeno društveno-kulturno okruženje pretpostavlja odgoj i obrazovanje odgovorne, istinoljubive, tolerantne i solidarne osobe, osobe stvaralačkoga duha, s dubokim osjećajem za očuvanje nacionalne i kulturne baštine, te poštivanje vrijednosti drugih kultura i naroda.
S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi valja usmjeriti na cjeloviti razvoj učenika imajući u vidu društvene, političke, gospodarske, informacijsko-tehnološke, globalizacijske, ali svakako kulturne, pop kulturne i druge promjene. Promjene školskoga poučavanja/učenja posebice su usmjerene na uravnoteženo i povezano obrazovno i odgojno djelovanje. U tom smislu učenike valja detaljno pripremiti, poučiti i osposobiti za življenje u 21. stoljeću i to prema: najsuvremenijim spoznajama iz jezičnoga, matematičkoga, prirodoslovnoga, društvenoga, tehnološkoga, informacijsko-komunikacijskoga, umjetničkoga, zdravstveno-tjelesnoga područja i područja opće kulture i religije, ali svakako nastavno tome popularne kulture koja sve više obuhvaća sve obrazovne, informacije, ine segmente funkcioniranja ljudi, pa tako i djece od najranije školske dobi zahtjevima promjenjivoga svijeta, što iziskuje visoko razvijene spoznajne spsobnosti, sposobnosti apstraktnoga mišljenja, sposobnosti samostalnoga učenja i samostalnoga rješavanja problema, trajno razvijena intelektualna čuvstva, te sposobnosti za ostvarivanja humanih međuljudskih odnosa, vrijednostima znanja i učenja kao individualnoga i društvenog dobra, individualnim i kolektivnim pravima i odgovornostima, građanskom moralu, općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima koje izviru iz nacionalne i europske tradicije, temeljnim ljudskim pravima i pravima djece, sadržajima i načelima zdravoga življenja, slobodi moralnoga rasuđivanja i slobodi mišljenja, svijesti i savjesti, načelima poštivanja različitosti i interkulturalnog razumijevanja.
Odlike osobnosti kojima valja težiti u odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi te ih poticati nadalje u srednjoj školi su: samostalnost, inicijativnost, istraživački duh, stvaralački interes, komunikativnost, poštenje, pravednost, samopouzdanje, poštivanje drugoga i briga o drugome, tolerancija i razumijevanje, samostalno i kritičko mišljenje, miroljubivost, odgovornost, osjećaj za jednakovrijednost i jednakopravnost svih ljudi, solidarnost, suradnički duh te samosvjesnost.
Temeljne odrednice odgojno obrazovnog i nastavnog rada prema Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu u potpunosti odgovaraju proširenju uvođenja predmeta Pop kulture u nastavni godišnji kurikulum. Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnu i nastavnu djelatnost u školi odnosi se na usmjerenost poučavanja na učenika, a ona podrazumijeva:
Satnica
NASTAVNI PREDMETI/IZBORNI PREDMETI
BROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODIŠNJE):
2 (70) PO RAZREDIMA V. – VIII. ZA OSNOVNE ŠKOLE
ILI I – IV ZA SREDNJE ŠKOLE 2 (70)
ZA VIŠE OBRAZOVNE INSTITUCIJE (VIŠE ŠKOLE I/ILI FAKULTETI)
